Resente

Buka

Wednesday, November 4, 2020

 

KUÑESE SAIDA MAKA MORAS AFRICAN SWINE FEVER (ASF)

Hakerek Nain:
Inacio Fernandes Quintao, L. Agp



Moras African Swine Fever (ASF) hanesan moras ida nebé perigu tebes ba animal liu-liu "Fahi". Orgánizme nebe kauza ASF maka Virus DNA husi familia Asfarviridae.
Moras ASF ne'e perigu tebes tanba bele hamate fahi ho taxa mortalidade nebe áas to'o 100% no daet lalais ba fahi nebe seidauk infetadu. To'o ohin loron seidauk iha Vasina no Aimoruk hodi halo tratamentu hanesan prevensaun no kurativu ba moras refere.


Moras ASF ba dala-uluk hetan ka deskobre iha Keñia-Afrika Leste iha tinan 1921.
ASF ka Febre Fahi Afrika (FFA) hanesan virus nebé la fo perigu ba ema nia saude, maibe ema bele sai hanesan instrumentu ba moras refere atu daet ba fahi. Moras ne'e bele kauza numeru mortalidade to'o 100%.



Iha kontinente Ásia, virus ASF ba dahuluk daet ba nasaun China iha tinan hirak liu ba. Moras refere tuir mai daet ba Kambodia, Vietnam no ohin loron tama ona iha Timor-Leste.

Timor-Leste hanesan nasaun nebé baliza direita ho Indonesia no mos hanesan nasaun viziñu husi parte Súl maka Australia.

Contágiu
Bazeia ba síkulu epidemiolójia, ASF iha síkulu nebe diferente:
·         Síkulu silvátika (iha animal fuik);
·         Síkulu kutun fahi nian;
·         Síkulu doméstika husi fahi;
·         Síkulu iha fahi fuik.
Iha síkulu silvátika, kutun ornithodoros nudar vetór biolójika nebe bele hadaet virus ASF ba fahi fuik Áfrika. Warthogs (Phacochoerus africanus no P. aethiopicus), bushpigs (Potamochoerus porcus no P. larvatus), no ba espésie fahi fuik nebe boot (Hylochoerus meinertzhageni) maka lori ASF nebe asimtomátika no sai nudar reservoidu virus iha Áfrika.
Iha síkulu kutun-fahi, espésie lubuk ida Ornithodoros  hanesan O. erraticus hadaet ASF ba fahi doméstiku la-hó ezistensia fahi fuik Áfrika. Síkulu ne’e hetan iha penísula Ibéria no rejiaun balun Áfrika hanesan Malawi, Madagáskar no Mozambique.
Iha síkulu doméstika, kontaziojasaun akontese entre fahi sira la inklui ezistensia husi kutun no fahi fuik. Kontaziojasaun akontese husi kontatu direita ho rota oronasal hafoin kontatu ho manura fahi nebe infetadu, tolan na’an fahi ka produtu fahi nebe infetadu, ka indireitamente liu husi kontatu ho instrumentu sira nebe kontaminadu.

Sinais Klíniku
Manifestasaun klíniku no taxa de mortalidade nebe kauza husi ASF iha oi-oin, depende ba taxa virulénsia virus no espésie fahi nebe infetadu. Formas moras nebe deskobre maka pervertidu, águdu, subágudu krónika no subklínika. Periodu inkubasaun bai-bain dura entre loron 4-19.
Iha moras águdu, periódu inkubasaun badak liu (loron 3-7), akompanha ho isin-manas maka’as (420C), no mate iha loron 5-10 ka iha loron 6-13 no mos bele to’o loron 20.
Alem de isin manas (Febre) nebe ás, sinais kliniku seluk nebe hetan maka depresaun, laiha vontade atu han, haemoragia iha kulit no orgaun laran, abortu ba fahi nebe kabuk, mudansa kores kulit sai kor roux, muta no té-ben.
Númeru mortalidade sae to’o 100% no dalaruma fahi mate molok hatudu sinais klíniku.
Iha forma subágudu no krónika nebe kauza husi virus ho virulensia nebe kmán, sinais klíniku nebe mosu kmán liu no akontese iha periódu nebe kleur liu. Númeru mortalidade ki’ik entre 30-70%. Manifestasoeñs moras ho forma króniku maka fahi nia todan tun, isin-manas, íis boot, úlsera iha kulit no ártritu (radang sendi). Formas ne’e ladún hetan iha pragaun (wabah) moras nian.
Tipu fahi nebe diferente iha vulnerabilidade nebe la hanesan hasoru virus ASF. Fahi fuik Áfrika bele infetadu maibe la hatudu sinais klíniku nebe iha possibilidade ba sira atu sai hanesan reservatóriu.

Diagnóstiku
Teste laboratóriu nebe preciza hodi diágnosa moras ne’e maka hanesan sample ran, serum, limpa, amígdalu no linfónodu. Gastrohepátika husi kauza nebe deskonfia tenke entrega ba laboratóriu atu halo konfirmasaun.
Métodu análiza nebe bele halo hodi identifika virus ASF maka isolasaun virus ka teste hemadsopsaun, teste antibody fluorensens (FAT), ELISA antigénia, no mos reasaun corrente polymerase (PCR), atu konvensionál PCR no mos tempu real maka ELISA, teste imunoperoksidasaun indireita (IPT), teste antibody fluorensens indireita (IFAT) no teste imunoblótu.

Oinsá ASF transmite no hadaet?
Fahi fuik bele sai hanesan reservatóriu natural virus nebe la ho sinais klíniku. Hadaet husi reservatór ne’e maka liu husi ornithodoros kutun fahi nian. Kutun sei tolan virus wainhira xupa ran no tuirmai hatutan ba fahi sira seluk.
Virus ne’e hetan iha flúidos no tésidu isin husi fahi nebe infetadu. Fahi baibain infetau husi kontatu direita ho fahi nebe infetadu ka han lixu nebe kontamina ho na’an fahi nebe infetadu ka produtu husi na’an fahi nebe infetadu. Moras ne’e mos bele transmite husi lalar, susuk, kutun, konstrusaun, transporte no material sira nebe utiliza iha luhan no mos roupa nebe animal nia nain hatais.

Oinsá Prevene ASF?
Maske to’o ohin loron seidauk iha vasina ka aimoruk hodi responde ba virus ASF nebe mai ho variedade virulénsia oi-oin, nain ba fahi sira bele halo aktividade pekúaria nian nebe bele prevene moras refere, nebe hanaran bioseguransa (Biosecurity).
Aksaun prevensaun hodi garante bioseguransa biosecurity maka hanesan iha imajen tuir mai ne’e:



Facebook  : Acio Ferquin
Instagram : @Acio Ferquin
Twitter      : @Ferquin_Acio











Tuesday, March 10, 2020

Prepara-án Hasoru Virus Corona


Virus Corona (nCoV-19) hanesan virus nebe ataka Sistema respiratoriu.
Moras nebe mosu tanba kauza husi Virus Corona hanaran COVID-19 no moras ne’e bele hamosu infesaun iha Sistema respiratoriui, pneumonia maka’as no mate.

Virus 2019 Novela Coronavirus (nCov-19) nebe koñesidu liu ho virus Corona hanesan tipu foun husi virus Corona nebe hadaet husi ema. Virus ne’e bele ataka se deit hahu husi bebé, labarik no ema boot. Infesaun virus ne’e hanaran COVID-19 no bad ala-uluk deskobre iha sidade Wuhan-China iha fim do Dezembru 2019. Virus ne’e daet ho lais no habelar-an ona ba fatin seluk iha Cina no nasaun balun.
Virus Corona maka klibur virus nebe bele infekta Sistema respiratoriu. Iha kazu lubuk ida, virus ne’e hamosu deit infesaun respiratoriu Kaman, hanesan Fani.

Maibe, virus ne’e mos bele hamosu infeksaun respiratoriu todan, hanesan pneumonia, Middle-East Respiratory Syndrome (MERS), no Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS).
Sinais Virus Corona
Infesaun virus Corona ka COVID-19 bele hamosu pasiente hetan sintoma fani, hanesan inus ben no kustupadu, ulun moras, mear, kakorok moras no be-doko; ka sintoma moras infesaun respiratoriu todan, hanesan isin manas maka’as, mear tasak no mear ho ran, dada iis la diak no hirus matan moras.
Maibe, jeralmente iha sintoma 3 nebe bele hatudu katak ema ida infetadu husi virus Corona, maka:
Bazeia ba peskiza, sintoma COVID-19 mosu iha tempu loron 2 nia laran to’o semana 2 hafoin kona virus Corona.
Bainhira Maka Bele ba Konsulta
Ba kedan konsulta iha Doutor karik ita boot hetan sintoma infesaun virus Corona (COVID-19) hanesan mensiona iha leten, liu-liu wainhira sintoma mosu semana 2 hafoin fila husi Cina ka nasaun sira seluk nebe pozitivu infetadu. Ema nebe deskonfia infetadu virus Corona tenke haruka lalais ba sentru emerjensia hospital nebe besik atu bele hetan tratamentu nebe própriu.
Infesaun virus Corona ka COVID-19 kauza husi coronavirus, maka grupu virus nebe infekte Sistema respiratoriu. Iha kazu balun, coronavirus hamosu deit infesaun respiratoriu Kaman to’o medio-grave, hanesan fani. Maibe, virus ne’e mos bele hamosu infesaun respiratoriu todan hanesan pneumonia, Middle-East Respiratory Syndrome (MERS) no Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS).
Iha konjektura balun katak virus Corona dahuluk hadaet husi animal ba ema. Maibe, tuir mai deskobre katak virus Corona mos daet husi ema ba ema.
Ema ida bele afetadu COVID-19 liu husi maneira oi-oin, hanesan:
·         Asidentalmente dada iis husi ksít kaben husi fani ka mear husi ema nebe kona ona COVID-19.
·         Kaer ibun ka inus wainhira la fase liman dahuluk, hafoin kaer sasan nebe kona ksít kaben husi ema nebe kona ona COVID-19.
·         Kontaktu distansia besik ho ema nebe kona ona COVID-19, hanesan isin kona malu ka kaer liman.
Virus Corona bele infekte ema hotu, maibe efeitu sei perigu liu ka bele fatal wainhira akontese ba ema nebe idade boot, inan isin rua, ema nebe moras ka ema sira nebe immunidade fraku.

Diágnosa Virus Corona
Atu determina pasiente ida infetadu husi virus Corona, doutor sei husu sintoma nebe pasiente refere hasoru. Doutor mos sei husu pasiente refere viagem ba fatin sira nebe endémiku virus Corona molok mosu sintoma.
Atu determina diagnose COVID-19, doutor sei halo teste tuir mai hanesan:
·         Teste ran
·         Teste krose kakorok atu hare amostra mear-tasak/kaben-tasak.
·         Rontgen Hirus-matan atu identifika infiltrasaun ka líquidu iha aten-book.
Tratamentu Virus Corona
Infesaun virus Corona ka COVID-19 seidauk bele atu kura, maibe iha etapa balun nebe bele halo husi doutor atu hamenus ninia sintoma, maka hanesan tuir mai ne’e:
·         Fo aimoruk hatun isin manas no moras. Maibe doutor sei la fo aspirin ba ema nebe infetadu moras COVID-19 nebe idade sei 18 tun mai kraik.
·         Sujere pasiente COVID-19 atu hari’is ho bee morna no uza humidifier atu halakon mear no kakorok moras.
·         Sujere pasiente COVID-19 atu deskansa barak no labele sai husi uma atu prevene transmisaun Virus Corona.
·         Sujere pasiente COVID-19 atu hemu bee barak atu asegura liquidu isin lolon nian.
Komplikasaun Virus Corona
Iha kazu nebe grave, infeksaun virus Corona bele hamosu kompilasaun balun nebe sériu hanesan:
·         Pneumonia
·         Infeksaun sekundáriu ba orgaun seluk
·         Falla kidénia (ginjal)
·         Alezasaun kardiáka (Acute cardiac injury)
·         Acute respiratory distress syndrome
·         Mate 
Prevensaun Virus Corona
To’o ohin loron, seidauk iha vasina atu prevene moras COVID-19. Tan ne’e maneira diak liu atu halo prevensaun maka hadook-an husi fator sira nebe bele hamosu infesaun virus refere, maka hanesan tuir mai ne’e:
·         Labele viagem ba China ka nasaun sira nebe infetadu virus Corona.
·         Uza maskra wainhira halo aktividade iha liur no liu-liu iha fatin komum.
·         Fase liman ho sabaun no uza hand sanitizer nebe kompoze ho alcohol hafoin hala’o aktividade iha liur.
·         Labele kontaktu direita ho animal liu-liu animal fuik. Wainhira halo kontaktu direita ona tenke fase liman kedan.
·         Tein na’an to’o tasak didiak molok konsumu.
·         Taka ibun no inus ho lensu ka tissue wainhira mear no fani, hafoin soe kedan ba lixeiru.
·         Labele besik ema nebe moras.
·         Kuidadu sasan hotu nebe uza lor-loron atu mos nafatin no hamos ambiente nebe ita hela ba.
·         Izola-an iha uma no hamenus kontaktu ho membru familia no ema seluk.

Ba pessoal nebe deskonfia kona moras COVID-19, iha maneira balun nebe bele hala’o atu virus Corona labele daet ba ema seluk no ema nebe sira Hadomi, maka:
·         Labele sai husi uma, alem de atu ba halo tratamentu.
·         Esforsu atu hela ketak husi ema seluk provizoriumente. Wainhira la possivel, uza kuartu no hari’is fatin nebe diferente husi ema seluk.
·         Bandu ema seluk nebe atu vizita ita boot to’o ita boot rekopera ona.
·         Labele partisipa iha enkontru ho ema nebe moras no mos ema nebe saudavel.
·         Prevene utilizasaun sasan han nian no hemu nian, sasan hari’is nian no mos ekipamentu toba nian ho ema seluk.
·         Uza maskra no lensu liman wainhira iha fatin komum ka wainhira hamutuk ho ema seluk.
·         Taka ibun no inus ho lensu ka tissue wainhira mear no fani, hafoin soe kedan ba lixeiru.


   Hakerek Nain:
   Inacio Fernandes Quintao, L. Agp











Check This Out...!







Thursday, February 13, 2020

OINSÁ HALO PREVENSAUN MORAS FAHI AFRIKA (MFA) KA AFRICAN SWINE FEVER (ASF)


Rai Tahu-Viqueque, 23 Novembru 2018
OINSÁ HALO PREVENSAUN MORAS FAHI AFRIKA (MFA) KA AFRICAN SWINE FEVER (ASF)
Moras Fahi Áfrika (MFA) ka African Swine Fever (ASF) maka moras ida nebe afeta deit ba fahi no la daet ba animal sira seluk inklui ema, no moras ida ne’e bele afeta númeru mortalidade to’o 100%, tan ne’e moras refere fo impaktu maka’as tebes ba rendimentu ekonomia iha familia, liu-liu ba família agrikultor sira. Virus MFA aguenta tebes atu moris iha kualkér ambiente no mos hasoru desinfektan.

Zumalai-Covalima, 11 Fevreiru 2020



Bazeia ba dadus peskiza nebe hala’o ona husi Ajensia Dezenvolvimentu balun hatudu katak kuaze iha munisipiu 13 fahi kuaze mate hotu ona. Hare ba situasaun ida ne’e ita bele foti konkluzaun katak demanda ba fahi-oan hahu fulan Janeiru to’o Fevereiru 2020 ás teb-tebes.

MFA la daet ba ema maibe bele fo afeta ba ema nia saude. Wainhira ita konsumu na’an fahi nebe kona MFA maibe la tein tasak didiak, sei bele hamosu kabun moras. 

Antes ne’e Timor-Leste iha numeru fahi nebe boot tebes bazeia ba dadus Sensus 2015.
Nu
Munisipiu
Fatin
Numeru Fahi
1
Lautem
General
37,556
2
Baucau
General
60,021
3
Viqueque
General
9,790
4
Manatuto
General
7,458
5
Manufahi
General
30,211
6
Covalima
Urban
3,595
Rural
36,009
7
Bobonaro
General
48,260
8
Liquica
General
14,795
9
Dili
Urban
31,633
Rural
12,360
10
Ermera
General
31,537
11
Ainaro
General
24,802
12
Aileu
General
465
13
Oecusse
General
25,004
TOTAL
348,492
Hare husi gráfiku iha leten hatudu katak Timor-Leste iha numeru fahi nebe boot tebes maibe tanba kauza husi moras MFA, ohin loron iha munisipiu ida numeru fahi la to’o ona 200.

Dili, 18 Novembru 2019
Kuñese Klean Liu Kona-bá Moras Fahi Áfrika (MFA)
Sinais Klíniku MFA:
-      Mean-mean iha parte kabun, hirus matan no scrotum.
-      Soe foer boot kahur ho ran.
-      Mean-mean iha parte tilun.
-      Isin manas to’o 41oC, konjungtivita, anoreksia, ataksia, paresis, nakdedar, dalaruma muta no diareia.
-      Ran mosu iha kulit okos sianosia.
-      Fahi sente la livre, toba tun iha rai, dada ís la diak no lakohi han.

MFA bele hadaet liu husi:
·        Kontaktu direita
·        Kutun
·        Hatais/Roupa
·        Ekipamentu luhan
·        Transporte
·        Hahan nebe kontaminadu

Ba fahi nebe kona ona MFA, izolasaun animal moras no ekipamentu no mos hamamuk luhan durante fulan rua. 

Ba fahi nebe mate tanba MFA hatama iha karon no tenke hakoi lalais atu prevene moras daet ba fahi nebe diak/saudavel.

La fa’an na’a fahi nebe infetadu husi MFA no labele konsumu. 
To’o ohin loron seidauk iha vasina atu hodi prevene moras refere, tanba ne’e moras MFA hanesan ameasa boot ba populasaun fahi iha Timor-Leste. 

Iha analiza balun kona ba fatór nebe afeta MFA tama mai Timor-Leste maka liu husi:
1.    Importasaun na’an fahi no produtu na’an fahi sira seluk
2.    Transporte internasional sira inklui transporte aero, transporte marítima no mos transporte tererstre.
3.    Ema nebe kontaminadu ho virus MFA
4.    Kontaktu ho fahi iha area infetadu 



Dalan diak liu no estratéjiku liu atu prevene MFA maka liu husi implementasaun Bio-seguransa no manajementu hakiak fahi nebe diak inklui kontrolu nebe intensive ba area nebe pozitivu infetadu ona husi virus MFA.
Design by: Acio Ferquin
Alem de ne’e bele mos kontrola husi parte KARANTINA iha área fronteira sira inklui dalan ilegais hotu nebe tama mai Timor-Leste. 










__________________________________________________________
___________________________________________________________
____________________________________________________________
Hakerek Nain:
Ir. Inacio Fernandes Quintao, L. Agp

Email: inacioferquin89@gmail.com
Facebook: Loime Lebalaku
Instagram: Acio_Ferquin
Twitter: @ferquin_acio
LinkedIn: Inacio Fernandes Quintao




Acio Ferquin ft Joey - Moris Ne'e













Acio Ferquin ft Joey - Hau Hakarak















Acio Ferquin - Diak Liu Fali Hau
 

Blogger news

Blogroll

About

Acio Ferquin